|
Ornitofauna
Utjecaj vjetrenjača na ornitofaunu otoka Paga
Dosadašnja istraživanja (od 1990.) do danas u SAD-u pokazala da na turbinama vjetroelektrana stradava u prosjeku 1-2 ptice godišnje, ili 15.000-30.000 godišnje.
Ostali oblici ugrožavanja ptičjeg svijeta:
| automobili |
60-80 milijuna |
| tornjevi staklenih zgrada |
98-980 milijuna |
| dalekovodi |
30.000-175 milijuna |
| antene i komunikacijska postrojenja |
4-50 milijuna |
| UKUPNO |
162-1.285 milijuna |
Istraživanja u Europi.
- oprečna, od pojedinih koja pokazuju nisku smrtnost, do veće smrtnosti u obalnim područjima gdje je učestalija selidba i prelet ptica.
- noćni preleti dovode rjeđe do izravnih sudara i unesrećenja.
- povećani rizik stradavanja ptica grabljivica.
Projektni zadatak
Utvrditi bogatstvo i raznolikost ptičjeg svijeta na četiri lokaliteta, od kojih su tri lokaliteta predložena za buduće lokacije vjetroelektrana.
Utvrditi moguće utjecaje na autohtonu ornitofaunu, ptice preletnice za proljetnog i jesenskog preleta, odnosno na ptice zimovalice.
Predložiti mjere za umanjivanje mogućih štetnih utjecaja na ptičji svijet.
Lokaliteti istraživanja na otoku Pagu
Terenski izlasci:
| Proljece |
Ljeto |
Jesen |
Zima |
Ukupno |
| 12 |
13 |
8 |
5 |
38 |
Istraživanja ornitofaune odvijala su se na 4 lokaliteta.
- Ravne 1, zabilježeno 81 vrsta ptica
- Komorovac (iznad Novalje) 31 vrsta ptica
- Povljana, zabilježeno 32 vrste ptica
- Velo blato, zabilježeno 143 vrste ptica
Ukupno na otoku Pagu zabilježeno 176 vrsta ptica IGALFFY (1980).
U ovim istraživanjima još 14 vrsta, Ukupno 190 vrsta ptica.
Može se očekivati još 70-100 vrsta
|
Vrtna strnadica
Emberiza hortulana
 |
Sivi sokol
Falco peregrinus
 |
|
Škanjac
Buteo buteo
 |
Vjetruša
Falco tinnunculus
 |
|
Kobac
Accipiter nisus
 |
Modrokos
Monticola solitarius
 |
|
Crvenrepka
Phoenicurus ochruros
 |
Piljak
Delichon urbica
 |
|
Bijela čiopa
Apus melba
 |
|
Prelet bjeloglavih supova i uzdizanje na lokalitetu Ravne 1
Dnevni preleti bjeloglavih supova iz NP Paklenica (1996-2000):
Smjerovi kretanja pakleničkih bjeloglavih supova dobiveni na temelju višegodišnjih promatranja
Ukupni broj zabilježenih vrsta po pojedinom lokalitetu:
Najčešće i najrjeđe vrste:
| najčešće |
najrjeđe |
| 1. Velo blato |
|
| Larus cachinnans (38) |
Melanocorypha calandra (2) |
| Circus aeruginosus (36) |
Falco biarmicus (1) |
| Motacilla alba (35) |
Lanius minor (2) |
| 2. Ravne 1 |
|
| L. cachinnans (38) |
Oenanthe oenanthe (3) |
| Turdus merula (38) |
Emberiza hortulana (1) |
| Carduelis carduelis (38) |
Falco biarmicus (1) |
| 3. Komorovac |
|
| L. cachinnans (31) |
Falco peregrinus (1) |
| A. cannabina (28) |
L. arborea (3) |
| M. saxatilis (26) |
M. cinerea (3) |
| 4. Povljana |
|
| L. cachinnans (38) |
C. aeruginosus (3) |
| C. cornix (38) |
L. arborea (5) |
| A. cannabina (33) |
S. vulgaris (5) |
Minimalni i maksimalni broj jedinki po pojedinom godišnjem dobu:
Povoljan odabir lokaliteta Komorovac i Povljana.
Ravne 1 lokalitet sa zabilježenih 8 vrsta grabljivica, može nepovoljno utjecati sa prvom vjetrenjačom na prelet ptica grabljivica, pa su moguća stradavanja.
Ukoliko se uzme američki prosjek stradavanja od 1-2 ptice godišnje, postoji vjerojatnost stradavanja u prosjeku 7-14 ptica godišnje, odnosno 21-42 na svim lokalitetima.
Preleti ptica u razdoblju istraživanja su se odvijali u unutrašnjosti otoka gdje je i vegetacija bolje razvijena, odnsono uz močvarna staništa, Kolansko i Velo blato, solane.
Selidba se većim djelom odvija noću.
Dr.sc. Gordan Lukač:
Studija utjecaja vjetrenjača na ornitofaunu otoka Paga - PDF (660 KB)
Startigrad Paklenica 2002 g.
|
